Istraživanje otkrilo iznenađujuće razlike u mentalnom zdravlju djece koja odrastaju u gradu i na selu

Nova studija provedena na gotovo 20.000 djece u Kini pokazala je da mjesto odrastanja može značajno utjecati na mentalno zdravlje djece, ali na različite načine.

Istraživači su utvrdili da djeca iz ruralnih krajeva češće pate od depresije, osjećaja usamljenosti i emocionalnih teškoća, dok su kod djece iz urbanih sredina izraženiji problemi u ponašanju, poput ADHD-a (poremećaja pažnje i hiperaktivnosti).

Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Pediatric Investigation, upućuju na to da pritisci urbanog života – od školskog stresa do ubrzanog načina života – pridonose većoj učestalosti problema u ponašanju kod gradske djece. S druge strane, djeca sa sela češće se suočavaju s emocionalnim poteškoćama povezanim sa siromaštvom, izolacijom i odvajanjem od obitelji, prenosi Euronews.

Dječaci osjetljiviji na utjecaj okoline

Istraživači su analizirali podatke gotovo 20.000 učenika u dobi od 6 do 16 godina iz gradskih i seoskih škola diljem Kine te uočili velike razlike u psihološkom stanju i ponašanju djece, ovisno o tome gdje žive.

Kod djece iz ruralnih sredina zabilježene su više razine anksioznosti, depresije, socijalnog povlačenja, tjelesnih tegoba povezanih sa stresom i problema s pažnjom. S druge strane, djeca iz gradova češće su pokazivala poteškoće u socijalnim odnosima i sklonost kršenju pravila.

Istraživači su posebno analizirali skupinu od 3.003 učenika kojima je dijagnosticiran neki mentalni poremećaj. U toj skupini razlike između gradske i seoske djece bile su još izraženije.

Studija navodi da su djeca iz ruralnih sredina s mentalnim poremećajima češće pokazivala simptome povlačenja i depresije, probleme u socijalnim odnosima, poremećaje mišljenja, agresivno ponašanje i sklonost kršenju pravila. Kod gradske djece češće su bili prisutni tjelesni simptomi povezani sa stresom i agresivnost.

Jedan od zanimljivijih nalaza odnosi se na spol. Kod dječaka su uočene velike razlike u psihološkim simptomima ovisno o tome žive li u gradu ili na selu, dok kod djevojčica takve razlike nisu zabilježene.

Istraživači smatraju da to pokazuje kako je mentalno zdravlje dječaka osjetljivije na razlike u okruženju te da bi podrška i tretmani trebali biti prilagođeni toj činjenici.

Zašto dolazi do ovih razlika?

Istraživači navode više mogućih razloga. Djeca u ruralnim dijelovima Kine često žive u težim socioekonomskim uvjetima i imaju slabiji pristup obrazovanju i uslugama mentalnog zdravlja.

Poseban problem predstavljaju takozvana „ostavljena djeca” – mališani čiji roditelji odlaze raditi u gradove pa ih odgajaju bake, djedovi ili drugi rođaci. Studija navodi da takve okolnosti mogu kod djece izazvati osjećaj zanemarenosti, depresiju i druge psihološke probleme.

Kod gradske djece pritisci dolaze iz drugog smjera. Istraživanje ističe da velika očekivanja roditelja vezana uz školski uspjeh, zajedno s vrlo kompetitivnim obrazovnim sustavom, mogu pridonijeti češćem prepoznavanju i dijagnosticiranju ADHD-a i sličnih poremećaja ponašanja.

Autori studije poručuju da ove regionalne razlike zahtijevaju različite pristupe i mjere podrške prilagođene specifičnim problemima svake sredine. Prema njihovu mišljenju, bolje usmjeravanje resursa moglo bi pridonijeti stvaranju učinkovitijeg i dostupnijeg sustava zaštite mentalnog zdravlja djece.

Ograničenja istraživanja

Važno je napomenuti da studija ima određena ograničenja. Mentalno zdravlje djece procjenjivano je pomoću samo jednog instrumenta, što možda ne daje potpunu sliku.

Također, istraživanje predstavlja samo „presjek trenutnog stanja”, a ne dugoročno praćenje, pa ne može pokazati kako se ovi obrasci mijenjaju tijekom odrastanja niti može utvrditi može li rana pomoć poboljšati ishode.

Podaci su prikupljeni u samo jednoj pokrajini zapadne Kine pa, iako su rezultati vrlo zanimljivi, ne mora značiti da se mogu primijeniti na cijelu Kinu, a još manje na ostatak svijeta.